br.log | brdski blog

Umjetna inteligencija (AI) sve više mijenja način na koji svijet funkcionira, a jedno od područja na kojem se ovaj utjecaj najviše osjeti je umjetnost. Sa sve sofisticiranijim AI modelima, danas možemo generirati slike, glazbu, pa čak i književnost s minimalnim ljudskim uplitanjem. No, ovo postavlja jedno ključno pitanje: tko je stvarni autor tih djela?

Naime, trenutno postoji jedna kontroverza koja potresa umjetnički svijet. Jedan umjetnik, poznat po tome što koristi AI za stvaranje svojih umjetničkih djela, suočava se s velikim financijskim gubitkom. Naime, Ured za autorska prava SAD-a odbio je registrirati njegovu kolekciju stvorenu uz pomoć umjetne inteligencije zbog nedostatka ljudskog autorstva. Ova situacija dovodi u pitanje pravo na autorska prava za kreacije koje, premda ih je netko “naručio” ili “usmjeravao,” nisu tehnički napravljene ljudskom rukom.

Ali što to znači za umjetnost i, šire, za kulturu stvaranja? Kroz povijest, umjetnici su uvijek bili inovatori, koristeći nove tehnike i alate da prenesu svoje vizije. AI je samo posljednji alat u toj dugoj tradiciji, ali je ujedno i prvi koji može autonomno nadmašiti ljudsku intervenciju u stvaranju djela. Odbijanje priznavanja AI-generiranih djela kao umjetnosti s autorskim pravima moglo bi postaviti pravni presedan koji može ograničiti inovaciju i kreativne izražaje.

Jedna od ključnih točaka rasprave je definicija autorstva. Tradicionalno, autor je onaj tko daje djelo na svjetlo dana svojim intelektualnim trudom. No, kada AI stvara pomoću algoritama na temelju uputa, čiji je to trud? AI kao takva nema svijest, osjećaje ili namjeru pa se stoga smatra više alatom nego stvarateljem. Dakle, pada na ljude da definišu nove zakone i pravila koji će ispravno odražavati suvremeni način stvaranja umjetnosti.

Umjetnici, programeri i pravnici širom svijeta sada rade na odgovorima na ta pitanja. Uvelike se raspravlja o mogućnosti dijeljenog autorstva između programera koji su razvili algoritam i umjetnika koji su ga koristili. Također se razmatra licenciranje AI-a kao suvlasnika u tom procesu, ali to nameće logična pitanja o tome kako izmjeriti doprinos stroja naspram ljudskog djelovanja.

Budućnost umjetnosti s AI-jem nije samo pravno pitanje; to je i filozofska rasprava o tome što umjetnost uopće jest. Rasprave se okreću oko toga je li estetska vrijednost ono što čini umjetnost ili je potreban ljudski dodir i emocije da bi se stvorila prava umjetnost. Uz sve to, umetnički svijet čeka s odmakom kako će se ova pravna pitanja razvijati, baš kao i razvoj same tehnologije.

U konačnici, postoji čitav svijet mogućnosti na horizontu s napretkom AI tehnologije. Ono što danas izgleda kao nerješiva dilema moglo bi sutra postati jednostavno razumljiva stvar s novim zakonodavstvima i povjerenjem u tehnologiju. Važno je održati otvoreni dijalog o tim pitanjima i razviti modele koji će omogućiti bogatstvo stvaranja kroz AI uz prikladan etički i pravni okvir.https://www.windowscentral.com/software-apps/art-is-dead-dude-its-over-ai-won-humans-lost-a-controversial-artist-is-reportedly-losing-millions-of-dollars-because-the-us-copyright-office-refused-to-register-his-ai-generated-collection-it-lacks-human-authorship