Naizgled kraj bez sadržaja, ljepa pustoš koja podsjeća na neka ljepša mjesta iako je meni ovo posebno drago, jer je malo ljudi u kontekstu odmora i “mozga na paši”, a opet i ovi ljudi koji su tu su odlični. Ljepota se krije u promatračevom oku, tako da svakom ostavljam na slobodu što će videti.
Rekoh, kada sam već odlućio provoditi vrijeme u ovom kraju, red je da ga upoznam. U razgovoru sa lokalcima, spominje se rimsko carstvo, rimski bunari, rimske ceste. Idem potražiti te ostatke rimskog carstva u ovom kraju. U blizini je Split (Splatum) i Solin (Salona). čiji su putevi išli svakako prema Rimu, ali i prema ostatku carstva. Vjerovatno i prema mojim rodnim Vinkovcima (Cibale).
Googlao sam Trilj i rimska cesta, a rezultati su pokazali da tu ima svega od drevnog Rima. Genijalna stvar na koju sam naišao je inačica Google mapsa sa ucrtanim rimskim cestama. Digitalna karta rimskog carstva je projekt Sveučilišta u Gothenburgu, Švedska, Centra za digitalnu humanistiku. Mnogo dobro briju Šveđani. Iskreno bacite miša malo po karti, veličina rimskog carstva prikazana u tisućama kilometara.
Ceste od Salone su polazile:
– Vojna cesta Salona – Klis – Andetrium (Gornji Muć)
– Cesta osvajanja i utvrđivanja granica Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluk) – Servitium
– Rudarska cesta Salona – Tilurum (Gardun, Trilj) – Argentaria (područje Srebrenice)
– Trgovačka cesta Salona – Tilurum – Narona (Vid kod Metkovića)
– Salona – Spalato
– Salona – Epetium (Stobreč) – Oneum (kod zaseoka Baučići, Omiš) – Makarska
– Salona – Siculi (Resnik) – Tragurium (Trogir)
“Na nekim otkrivenim dijelovima ceste vidljivi su usječeni tragovi (spurile) teških kola rimskih legionara koji su tim cestama prolazili šireći Rimsko carstvo.”
E pa baš bi bilo fora vidjeti spurile, jer imam osjećaj da kad prođeš rukom po tom drevnom kolotragu osjetiš silu svog tog tereta otisnutog u kamen.
Blizu sam i imam električni bicikl. Bit će to lijepa vožnja, jer ima puno uzbrdica, a i neizbježnih nizbrdica.
Na webstranici “Visit Trilj” koja pripada nacionalnoj croatia.hr , nema slika kao bih mogao napraviti neki vizualni plan. ZApravo stranica izgleda ili kao da je nedovršena ili kao da je napuštena, pa su slike i linkovi “popucali”
https://visittrilj.croatia.hr/hr-hr/kultura-i-umjetnost/rimska-cesta
Nastavio sam dalje, na visittrilj.com, koja je u vlasništvu turističke zajednice grada Trilja, ima više podataka za napraviti plan puta.
Tek pri dnu stranice, koja vrlo dobro opisuje biciklističke rute, nalaze se, ajmo reći, neke “valjda” korisne informacije. Turistička agencija “Avantruist club DMC” sa web adresom www.avanturist-club.com koja ne radi, pa sam išao provjeriti jel postoje neki drugi način da dodjem do njih misleći automatski da na njiohovim web stranicama postoje mape biciklističkih staza. Pronašao sam da je poslovni subjekt ugašen 2021. godine. Nema tu kruha, rekao bi narod. I naravno dok sam gubio vrijeme da pronađem nešto, propustio sam priliku da to zapravo nađem. 🙂
Na jedvite jade nazire se ta bitna informacija, ona koju sam tražio, a to su mape bicikstičkih staza u vidu neuglednih linkova koji vode na PDF mape. Tu su Vinska staza, Staza mlinice, Staza Žlabina, Staza Brodarić, Straza Tabia, Staza Nutjak. Ona koja mene zanima je staza Nutjak. Bit ću slobodan ovdje prikazati informacije o tima stazama na način koji smatram primjerenim. Ostatak svih staza ce se nalaziti na dnu teksta.
Biciklistička staza “Nutjak”
Staza duga 14 km koja prolazi kroz mjesta Gardun i Vojnić. Stazom se može vidjeti crkva Sv. Klare, mala jednobrodna crkva s dvostrešnim krovom izgrađena u polju ispod sela Vojnić. Uz crkvu se može naći nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u obliku križa, kao i na groblju župne crkve sv. Jurja. Utvrda Nutjak nalazi se 3 km nizvodno od Trilja, na desnoj obali rijeke Cetine. Podignuta je na litici iznad rijeke, nedaleko od mjesta gdje Cetina napušta Sinjsko polje i nastavlja svoj vijugavi put kanjonom do ušća u Omišu.
Službeni opis ove staze ne spomije rimski Gardun, već samo naselje iako je u centru naselja ucrtano nalazište Tilurium. Mene zanima upravo rimski Gardun i rimska cesta prema njemu. Ali njime ćemo se kasnije baviti, prvo idemo do rimske ceste.
Odlučio sam se provozati do Trilja, kako bi upoznao pristupnu cestu i napravio kombinaciju rute u povratku s posjetom Rimskoj cesti koja nije na ničijoj mapi, ali ću ja proći glavnom cestom iz Biska prema Trilju pored nje.
Nije problem savladati uzbrdicu od Biska prema Trilju električnim biciklom. Stvarno je gušt pedaliti, dok ti “eletrika” pomaže. Rimska cesta se nalazi uz glavnu cestu. Moram reći da sam ju jedva prepoznao. Gledao sam u kartu, pa oko sebe i tako par puta dok nisam ugledao ploču na lokalitetu na kojoj je info karta. To je ista ona ploča sa webstranice visittrilj.com.
Zbunilo me to što mi je lokalitet rimske ceste više ličilo na ilegalni otpad građevinskog materijala, nego na neku turističku atrakciju.
Nije mi vrag dao mira i ja odem proučiti taj projekt. Na lokalnom internetskom portalu ferata.hr sam pronašao vijest od 19. travnja 2016. da je “Na području Samoleča otvorena rimska cesta”.
Otvarajući rimsku cestu na Samoleču, saborski zastupnik i gradonačelnik Trilja Ivan Šipić je kazao:
‘Trilj se polako, ali sigurno otkriva i želi se pozicionirati na turističkoj karti kao jedna nova priča, nova destinacija.”
Voditelj projekta u ime Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Lino Ursić je naglasio značaj arheološkog turizma. Radi se, kazao je, o podvrsti kulturnog turizma izuzetno važnoj za razvoj:
Kada smo prvi put vidjeli cestu bili smo presretni jer je odlično očuvana, vide se popločana prometnica, rubnici, podzidi, ostaci kolotečine. Radi se zaista o vrijednom arheološkom nalazu. Trilj će morati postati destinacija arheološko-povijesnog turizma jer na tom području imamo rimsku cestu, rimski vojni logor, dvije srednjovjekovne utvrde i kvalitetan muzej koji sve to prezentira.
Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella vidi veliki potencijal.
Može se napraviti jedan zanimljivi izlet od Splita, Salone, preko Klisa i Trilja vezan za rimsku povijest i njihove ceste. Uspjeli smo napraviti jedan odličan turistički proizvod, a sada je red na turističkim agencijama da odrade svoj dio posla. Ovim projektom smo povezali sve sudionike, radi se o destinacijskom menadžmentu na djelu.
Hm, nešto je pošlo po krivu. Ništa od njihove nove destinacije, destinacijskog menadžmenta i novim turističkim proizvodom. Rekoh možda je to bila neka predizborna kampanja. Ali opet “Rimu” nije potrebna nikakva predizborna kampanja, jer više od 2000 godina ostaci njihovih puteva, građevina i mozaika se svako malo otkrivaju u boljem stanju, nego što izgledaju mape postavljene prije 7 godina kako bi obilježili nešto nastalo i prije 1500. godina jer je Vojni logor Tilurij izgrađen nakon gušenja Batonova ustanka 9.godina, a ostao je aktivan do 320. kada je napušten.
U dva navrata obavijestio sam mailom o zatečenom stanju Muzej triljskog kraja i njegovu ravnateljicu, te grad Trilj.
“Poštovani,
zahvaljujemo na informaciji, obavijestiti ćemo Komunalni odjel. Nažalost, na tom se lokalitetu neprestano odlaže otpad uz rimsku cestu i vatrogasni put.
Kako se jedna tura smeća očisti, doveze se nova.
S poštovanjem,
Sanja Budić Leto”
Zahvalio sam joj se i rekao da me ne zanima da obavijesti nenadležne, jer nego da me zanima tko je odgovaran. Rekla je u slijedećem odgovoru da je nadležan grad Trilj.
Zatim sam poslao mail gradu Trilju i Radoslavu Buzančiću koji je odgovoran sa stane Ministarastva kulture ispred restauratorskog odjela u Splitu.
Mail prenosim u cijelosti jer nitko na njega nije odgovorio u dva navrata i mislim da niti neće.
“Posjetom lokaliteta Rimske ceste – Samoleč, zatekao sam odlagalište građevinskog otpada.
Lokalitet sam posjetio prije turističke sezone i usred ljeta.
Lokalitet je zapušten, što daje potpuno drugačiju sliku od one koja se može pronaći na web lokacijama koje spominju taj lokalitet.
Prvo sam kontaktirao Muzej triljskog kraja, jer mi je logika nalagala da je održavanje arheološkog lokaliteta od “velikog značaja za destinacijski turizam” nalazi u ingerenciji muzeja, jer bi mogao biti nositelj prava.
No upućen sam na vas.
Zanima me kako grad Trilj provodi zaštitu arheoloških lokacija.
Koliko puta komunalni redar, godišnje, posjećuje arheološke lokalitete. Postoji li nekakva evidencija koju je potrebno da komunalni redar ispuni?
Posebno me zanimaju stvari iz sljedećih članaka ODLUKE o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada.
Clanak 3.
-provedba redovitog godisneg nadzora radi utvrdivanja postojanja odbacenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbacenog otpada,
Članak 5.
-provedba redovitog godisneg nadzora radi utvrdivanja postojanja odbacenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbacenog otpada,
Clanak 7.
Druge mere za sprecavanje nepropisnog odbacivanja otpada su:
-postavljanje znakova zabrane odbacivanja otpada,
-objava informacija na mre≥nim stranicama Grada Trilja nacinu prijave nepropisno odbacenog
otpada,
-objava na mreznim stranicama o nacinu briniavanja otpada i distribuciia letaka o nacinu
brinjavanja otpada putemdavatelja javne usluge prikupljanja mijesanogkomunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.
Ako se učestalo na lokaciji Rimske ceste, pojavljuje otpad, bi li se onda redovitije trebalo posjećivati te lokacije, bi li trebalo redarstvo provoditi mjere edukacije i informiranja, ako to rade postoji li neka evidencija provedbe tih mjera. Da ne govorimo o tome da Rimska cesta nije lokacija nekog nevažnog lokaliteta na kojem se učestalo pojavljuje ilegalno smetlište.
Podsjećam da prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovornost za arheološku lokaciju definira se na sljedeći način:
Kulturna dobra u smislu ovoga Zakona jesu:arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost.Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovoga Zakona.Za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima.Nepokretno kulturno dobro može biti:arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone.Nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva nadležnog za kulturu na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.Ovo znači da su vlasnici, nositelji prava, i drugi imatelji kulturnog dobra, uključujući arheološke lokacije, odgovorni za njihovu zaštitu i očuvanje. Nadležna tijela, poput Konzervatorskog odjela Ministarstva nadležnog za kulturu, imaju dužnost nadzora i provođenja mjera zaštite.”
Winnetoua
Da je grad Trilj bio jedno od mjesta na kojem je sniman 1965. legendarni “winnetou-olprinz” prevedeno “kralj petroleja” dio filma sniman u kanjonu Cetine kod tvrđave Nutjak?
Biciklistička “Vinska” staza
Staza duga 11,6 km koja polaskom iz Trilja vodi kroz mjesta Strmendolac te Čaporice. Popraćena prirodnim putevima, vinogradima, te bogata biljnim i životinjskim vrstama. Jedna od zanimljivosti izvor Surdup, koji je nepresušan desetljećima, a otkriven između dva svjetska rata.
Biciklistička staza “Mlinice”
Staza duga 25,5 km pruža slikovit doživljaj prirode mjesta Grab, Ruda i Gaz. Prolazi kroz sklop od 5 starih mlinica nastao u čistoj i netaknutoj prirodi, uz izvor rijeke Grab po kojem su mlinice i dobile ime.
Samardžića mlinica na rijeci Grab. Ovaj vrlo vrijedan ruralni sklop mlinica sagrađen je u XIX. stoljeću, a uz zgrade mlinice, sačinjavaju ga stambena kuća i kameni most s dva polukružna nosača. Kuće su zidane priklesanim kamenom, a dvostrešni krovovi pokriveni su kamenim pločama. Mlinovi su i danas u funkciji. U sklopu mlinica nalaze se i badnji za pranje vunenih biljaca.
Bugarinova mlinica danas je nadograđena katnica, a u njezinoj je blizini izgrađeno ribogojilište. U mlinu je šest mlinova tipa kašikara koji su i danas povremeno u funkciji.
Ćosića mlinica izgrađena je na desnoj obali rijeke Grab. Ima vodoravno položena mlinska kola tipa kašikare koja su smještena pod svodovima zgrade i kroz koje se propušta voda i pokreće kolo. Mlinica je izvorno imala 4 mlinska kola te stupu i badanj koji nisu u potpunosti sačuvani. Uz zgradu mlinice nalazi se štala za konje i katnica u kojoj je stanovao mlinar. Mlinica je danas u ruševnom stanju. Uz nju je izgrađen manji kameni most od priklesanog lokalnog kamena s četiri polukružna luka. Most i mlinica čine jedinstven sklop tradicijske arhitekture.
Ursića mlinica je manji sklop mlinica građen na jednom od izvora rijeke Grab i predstavlja najstariju od mlinica. Zbog razlika u vodostaju sastoji se od zimske i ljetne mlinice te mlinarevog stana. Tri su mlina izvorna, tipa kašikare, a dva su novija, sa željeznom konstrukcijom. Predstavlja jedinstven primjer mlinice koja se prilagođava visini vodostaja pri korištenju rada mlinskog kola.
Putem se nailazi na arheološki lokalitet Grebčine. Na lokalnoj cesti u neposrednoj blizini sela Vrpolje nalazi se veća nekropola sa stećcima. Stećci su uglavnom monoliti pravilnog oblika bez vidljivih ukrasa.
Biciklistička staza “Žlabina”
Staza duga 37,2 km s polaskom iz Rude i obilaskom mjesta Žlabina, Voštane i Rože. Jedna od dužih staza, svojim putevima pruža jedinstven pogled na Kamešnicu. Dio staze kroz Voštane učinit će zanimljivom stećci „Na Mašete“, a prolazak kroz Rože crkva Gospe od Zdravlja. Uz nekoliko sljemenjaka, tu se nalazi još 40 ploča. Na sljemenjacima su figuralni prikazi ratnika i lova. Groblje datira iz XIV. i XV. stoljeća.
Biciklistička staza “Brodarić” (Trilj-Konjušnica-Košute-Brodarić-Trilj): 10,5 km
Staza dužine 10,5 km koja s polaskom iz Trilja, obilaskom obližnje konjušnice, prolazi kroz Košute i Brodarić. Na Brodariću se nalazi križ koji su podigli stanovnici triljskog kraja 1933.g. povodom proslave 1900. obljetnice Kristove muke i smrti. Prolazak pored Muzeja triljskog kraja koji istražuje, čuva i dokumentira kulturnu baštinu s područja Trilja, ponajprije arheološku, a potom etnografsku i kulturno – povijesnu. Zaštićena muzejska građa obuhvaća zbirku antike koja čuva materijal sa lokaliteta Tilurium – rimskog vojnog logora na položaju sela Gardun, zbirku prapovijesti s predmetima od neolitika do nove ere kada datiraju prva naselja otvorenog tipa uz rijeku Cetinu, zbirku srednjega vijeka s nalazima iz korita rijeke Cetine, zbirku numizmatike u kojoj su primjerci novca iz antičkog razdoblja s lokaliteta Tilurium te zbirku etnografije s tradicijskim predmetima važnim za promicanje znanja o tradicijskoj kulturi triljskog kraja.
Biciklistička staza “Tabia”
Staza duga 15,7 km koja prolazi kroz Gaz i Čačvinu. Na putu se nalazi skulptura autora Stipe Sikirice „Mladenci’“, spomenik muškarcu i ženi, mladiću i djevojci, njihovoj ljubavi i spremnosti da je brižno čuvaju u dobru i zlu i njeguju kao zlatnu podlogu skladnog i dugovječnog života. Putem kroz Čačvinu, nalazi se utvrda Čačvina, tvrđava koja je sagrađena na uzvisini sjeveroistočno od Trilja u svrhu nadziranja jedne od najvažnijih komunikacija koja još od prapovijesti vodi kroz unutrašnjost Dalmacije. Sačinjavaju je dvije kule povezane izduženim dvorištem. Pod tvrđavom je smještena stara župna crkva sa zvonikom na pročelju, građena u XVIII. st. Utvrda se prvi put spominje 1372. godine, a do početka XV. stoljeća drže je knezovi Nelipići. Krajem XVII. stoljeća pada u turske ruke sve do 1718. godine kada dolazi u posjed Mlečana.
Sužbeni opis i fotografija su prenesi sa visittrilj.com
Zaštićeno kulturno dobro
Rimski legijski logor Tilurij (Tilurium) smjestio se na sjeveroistočnom dijelu visoravni iznad Trilja, na desnoj obali rijeke Cetine (Hyppus), kao jedno od najznačajnijih vojnih središta rimske provincije Dalmacije – tabor VII. rimske legije (legio VII. Claudia pia fidelis).
Prostire se na oko 12 ha površine, a u današnje je vrijeme antička naseobina prekrivena središnjim dijelom sela Gardun, koje se nadvija ponad Trilja. Logor je smješten na strateški vrlo značajnom položaju budući nadmorskom visinom dominira okolicom i tako omogućuje kontrolu komunikacija preko rijeke Cetine. Dio bedema danas je dobro vidljiv na zapadnoj strani logora i djelomično na sjevernoj strani.
Među nalazima s Garduna brojni su i pokretni nalazi iz rimskoga vremena, posebno ulomci vrlo luksuznih keramičkih i staklenih posuda, različiti nakitni i uporabni predmeti, metalni dijelovi vojne opreme, oruđe i oružje, primjerci novca te ulomci natpisa i skulpture.
Tomislav Brdjanović 
Komentiraj